Early CFU Publication
Od skromnog početka u starom gradu Allegheny, sada sjeverni dio Pittsburgha, Hrvatska bratska zajednica (Croatian Fraternal Union of America) izrasla je u jednu od vodećih fraternalističkih potpornih udruga u Americi. Sa nešto manje od 300 članova 1894., danas broji oko 50 tisuća diljem svijeta a imovina je od $43 dosegla iznos od 512 milijuna američkih dolara.
Povijest Hrvatske bratske zajednice podudara se sa poviješću hrvatskog naroda u Americi.
Od samog početka, kad je jedan mladi lutajući novinar došao iz Chicaga u Pittsburgh, kasno u jesen 1893. Zdravko V. Mužina, pridobio više od 300 ljudi na sjednici 14. siječnja 1894. da bi organizirao zajedničko potporno društvo za sve Hrvate.
I ako su se samo nekoličina upisali u članstvo i uplatili članarinu kako bi imali zaštitu u životnom osiguranju, osiguranju u slučaju nesreće i zdravstvu za sebe i obitelj, Mužina je neobeshrabljen pridobio potporu od Petra Pavlinca i Franje Sepića da se sazove sjednica 2. rujna 1894. od šest samostalnih društava kako bi se osnovala Hrvatska zajednica (Croatian Association). Novo osnovana organizacija ostala je pod tim imenom do 1897. kad je sa novom poveljom postala Narodna hrvatska zajednica. Ostala je NHZ sve do 1926. kad je rođena Hrvatska bratska zajednica, sa udruženjem od četiri neovisne udruge – Narodna hrvatska zajednica, Hrvatska zajednica Illinois iz Chicaga, Illinoisa, Hrvatsko narodno potporno društvo sv. Josip iz Kansas Citya, Kansasa i Mlada hrvatska zajednica iz Whitinga, Indijane.
Interesantno, da kod utemeljenja Zajednice 1894. godine, nije se moglo pronaći 12 Hrvata sa američkim državljanstvom, prema odrednicama statuta o udruživanju fraternalističkih potpornih društva, Zajednica se je morala poslužiti sa strane. Prema tome od 12 potpisnika 8 ih je bilo Hrvata i 4 Čeha i Slovaka, prijatelja koji su dobrovoljno pomogli da bi se osnovalo prvo Hrvatsko potporno društvo.
Već 1900. godine HBZ imala je 8,000 a 1912. Zajednica je brojila 12,000 članova.
GLAVNI URED HBZ
Archived Zajedničar
Prvi ured HBZ bio je smješten u iznajmljenim prostorijama, na East Ohio Street (ulici), na sjevernoj strani Pittsburgha.
Odlukom konvencije 1909. prva zgrada za glavni ured i tiskaru bila je smještena na 1012 Perry Street (kasnije preimenovana u Peralta Street) u Allegheny City, PA. Zgrada je stajala $17,000 i Zajednica se je uselila 1. svibnja 1910. Uredska zgrada bila je korištena do 1928. kad se je sagradila nova zgrada na 3441 Forbes Street u Pittsburgh Okland okrugu. HBZ vodila je svoje poslovanje u ovom uredu od 1928. do 1961. kad je podignuta nova zgrada, u kojoj se i danas nalazi, uz cijenu od preko milijuna dolara, u Wilkins općini, Pennsylvaniji. U ovoj zgradi izvršena je 1981. značajna unutrašnja obnova.
Da bi što bolje stajala na usluzi članstvu i da bi dala zavjet povijesti i baštini, HBZ je povećala svoje prostorije višemilijunskim projektom, koji je dovršen 1994. godine, na 100. obljetnicu Zajednice. Današnji Glavni ured nalazi se na adresi 100 Delaney Drive, Pittsburgh, PA 15235. U Glavnom uredu HBZ smješten je Izvršni odbor, službenici, uredništvo, studio za snimanje, knjižnica i muzej.
UTEMELJENJE SLUŽBENOG GLASNIKA
Do 1904. Nacionalne konvencije održane u St. Louisu, Zajednica se je koristila s privatnim novinama za objavu svojih službenih odluka i imenika svojih odsjeka. Delegati konvencije 1904. su uočili potrebu da Zajednica ima vlastitu novinu koja će služiti članstvu. Tako je odlučeno da HBZ izdaje svoj službeni organ “Zajedničar” kao mjesečnik. To je trajalo do 1909. a potom se je prešlo na tjednik sa četiri tiskane stranice. Zajedničar ili skraćeno “Z” u službi svojem članstvu, od starog formata prerastao je danas u suvremenu novinu sa prosječno 20 stranica tiskanih na engleskom i hrvatskom jeziku, i u boji. U koraku s novom tehnologijom “Z” se izdaje i dostavlja u elektronskoj verziji na zahtjev tj. po izboru članova.
PRVE TABLICE TARIFA DONESENE SU 1912
HBZ je do 1912. godine vršila mjesečne procijene koliko koji član treba platiti u pristojbama koje su bile temeljene na smrtnim slučajevima u minulom mjesecu te sa malim dodatkom za trošak poslovanja. Na konvenciji u Kansas Cityu, KS 1912. KS delegati su usvojili tablicu tarifa koje su stvorene na osnovi starosne dobi i iznosa osiguranja. Usvajanjem tablica sa tarifama došao je u pravi čas jer su odmah poslije konvencije sve države donijele zakon prema kojem se je tražilo od svih fraternalističkih udruga i drugih osiguravajućih društava da imaju tabelarne tarife kod zaračunavanja premije. Prve promjene u tarifnim tablicama su donijete 1922. koje su ostale sve do 1985. godine, kad je HBZ ponovno u prvim redovima usvojila standardne tablice 1980. CSO (Commissioners Standard Ordinary) po smrtnosti koje su bile preporučene po Nacionalnom povjerenstvu za osiguravajuća udruženja. Trenutno HBZ koristi 2001. CSO sa ponovno preispitivanim smrtnosnim podacima.
SVIJEST O NAREDNIM GENERACIJAMA
Uočavanjem da imigratske zajednice i organizacije neposvećuju dovoljno pažnje podmlatku, Josip Marohnić napomenuo je na 12. Konvenciji u 1915. da se osnuje Omladinsko odjeljenje tvrdeći “Mi moramo uvijek imati na umu da sa organiziranjem mlađih generacija stvoriti ćemo da hrvatska svijest uđe u srca sve mladeži i da ih podsjeća da čuvamo našu djecu, podučavajući ih da postanu budući članovi Narodne hrvatske zajednice. Mi koji smo stariji ćemo nestati jedan za drugim te je naša dužnost da se brinemo o našim potomcima koji će popuniti naše redove i zastupati naše hrvatske interese u ovoj državi. Tako da danas imamo 213 gnjezda (podmlatka) diljem Sjedinjenih Država, Kanade i Hrvatske.
DOM HBZ ZA DJECU
Na konvenciji 1918., utemeljeno je Hrvatsko sirotište koje je kasnije pretvoreno u Dječji dom HBZ gdje je na stotine djece odgojeno i odraslo od umrilih članova Zajednice. Dom je zatvoren konvencijskom odlukom 1967. kad je broj djece spao na svega nekoliko. Dom u Des Plaines, IL je prodan 1970.
PREŽIVJELI SMO GODINE DEPRESIJE
Za vrijeme depresije u 1930im godinama, kad je više od 12 milijuna Amerikanaca ostalo bez posla, teška vremena nisu mimoišla ni HBZ kad je skoro jedna trećina članstva zatražilo pomoć kroz kredite Zajednice ili pomoć iz rezervnih fondova kako se je to nazivalo u to vrijeme. Mnogo naroda ostalo je bez stečene imovine zbog zatvaranja banaka ali HBZ nije ni kroz ova teška vremena dovodila u opasnost svoje članove bez obzira što su neki bonovi bili nenaplativi.
GODINE NEMIRA I VELIKIH RATOVA
Kad je izbio I. Svjetski rat 1914. imao je neizbježan utjecaj na članstvo a posebno nakon ulaska SAD-a u rat 1917. Kako su se mladi američki Hrvati odazvali pozivu njihove nove domovine mnogi su članovi žrtvovali i svoje živote za svoju zemlju. Više od polovice imovine – $145,000 HBZ – uloženo je u ratne bonove i znatnu pomoć kroz Američki, Britanski, Ruski, Češki i Poljski crveni križ koji su pomagali ratna nastojanja Sjedinjenih Država. Mnogi naši članovi i drugi Hrvati bili su izloženi sramoćenju kad su bili zatvarani kao vojnici savezničke vojske jer su došli u sastav američke vojske kao doseljenici iz Austrougarske koja je bila neprijateljska zemlja. U Kanadi na stotine Hrvata bilo je otpremljeno u zatvoreničke logore nakon nekoliko mjeseci po izbijanju rata. Po nalogu Glavne uprave, Glavni predsjednik Josip Marohnić uložio je žalbu za zatočene Hrvate koje su kanadske vlasti nakon toga većinski otpustile. Zbog zabrane suradnje sa neprijateljskim zemljama Zajednica nije mogla isplaćivati osmrtnine baštinicima u Domovini. Za vrijeme zabrane za takove isplate, koja je trajala sve do ranih 1920ih, skoro četvrtina milijuna bila je položena na američke bankovne račune za strane državljane tj. baštinike u Domovini i čekala. Ali nakon toga sve su isplate izvršene uredno zakonskim baštinicima i to do posljednjeg novčića.
Kroz ratne godine, u vrlo kratkom vremenskom razdoblju od listopada 1918. do 20. siječnja 1919., 531 član Hrvatske narodne zajednice umro je od zarazne gripe koja je zahvatila Sjedinjene Države. Da bi se pokrio tako veliki izdatak za osmrtnine Zajednica je raspisala posebni doplatak po svakom članu od 4.5 dolara te obustavila upis novih članova do travnja 1919. g.
Nepovoljna politička situacija u Domovini kroz razdoblje od Prvog do Drugog svjetskog rata imala je značajan utjecaj na aktivnosti američkih Hrvata. Glavni odbor Hrvatske bratske zajednice održao je posebno zasjedanje u 1928. g. razmatrajući nemirnu situaciju u Hrvatskoj te dao svoju potpunu podršku političkom vodstvu u Hrvatskoj. U oči Drugog svjetskog rata Konvencija HBZ je svojim rezolucijama odobravala odluke vlasti u Domovini za dobrobit hrvatskog naroda. I usprkos tome, članovi su bili potpuno svjesni da pripadaju američkoj instituciji i da kroz nemirna vremena njihova sudbina je vezana za njihovu novu domovinu, Ameriku.
Na početku II. Svjetskog rata, 16. srpnja 1941. g. Hrvatska bratska zajednica poslala je poruku predsjedniku Rooseveltu u kojoj je istaknula da su Hrvati odani građani SAD i da su uvjereni da pobjeda saveznika biti će i pobjeda njihove stare domovine. Zajednica je u potpunosti podupirala politiku SAD i saveznika.
Sjednica uglednih Hrvata u Američkom kongresu, uključujući i Izvršni odbor HBZ, održana je u New Yorku u ljetu 1942. Vođeni sa svojom odanošću svojoj domovini Ameriki i iskrenom ljubavlju prema hrvatskom narodu, ne samo da su dali političke upute golemom hrvatskom doseljeničkom puku već su podkrijepili i pozitivno javno američko mijenje prema hrvatskim doseljenicima i općenito hrvatskom narodu.
HBZ bila je vrlo aktivna pri pružanju pomoći stradalnicima rata. Hrvatska bratska zajednica uložila je preko šest milijuna dolara, gotovo polovicu svoje imovine, u ratne bonove te vodila kampanju među doseljenicima da ih odkupe. Skoro nije bilo niti jednog jedinog člana Zajednice koji nije uložio većinski dio svoje ušteđevine u ratne bonove.
Točan broj hrvatskih doseljenika i njihovih sinova koji su se borili u američkoj vojsci je neutvrđen. Međutim oko 15,000 članva HBZ ratovali su u američkoj vojsci ili s drugim riječima 23% članstva. Njih 308 je poginulo u ratu.
Svi članovi HBZ koji su bili na ratištu dobivali su posebne povlastice. Odlučeno je u mnogim bratskim organizacijama i osiguravajućim društvima da baštinici od poginulih članova u ratu prime samo uplaćenu premiju osiguranja ili samo pričuvu u programu. HBZ je u drugu ruku, na referendumu svojeg članstva odlučila da se u punom iznosu isplati osiguranina baštinicima kao i invalidske pomoći invalidima rata.
DOMOVINSKI RAT
U svojoj više od stoljeća povijesti HBZ je gotovo uvijek podržavala svoj hrvatski narod u borbi za slobodu. Za vrijeme prošlih tragičnih događanja u ratnim razaranjima u bivšoj Jugoslaviji, Hrvatska bratska zajednica pružala je moralnu, materijalnu i političku pomoć Hrvatima u svojoj borbi za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Kada se je komunistički sistem raspao HBZ je branila i podupirala demokratski proces u Hrvatskoj.
U pismu predsjedniku Republike Hrvatske, dr. Franji Tuđmanu, Glavni predsjednik HBZ Bernard M. Luketich uvjerava ga da HBZ podržava sva nastojanja da se uspostavi nova demokratska vlast.
Na 18. konvenciji HBZ 1991. delegati su pokrenuli osnivanje Humanitarnog fonda pomoći HBZ (the CFU Humanitarian Aid Fund) u koji je odmah uloženo 50,000 dolara te dodatnih $6000, prikupljeno od delegata za vrijeme zasjedanja. Ovo je pokrenulo najveće emocije pomoći među članovima i prijateljima Zajednice. Velike količine robe i stvari prikupljenih kroz razne odsjeke poslane su u domovinu i pridodate ukupnom broju koji je dostavljen i prikupljen pri Glavnom uredu a koji je iznosio više od 150 milijuna američkih dolara. Članovi i prijatelji Zajednice prikupili su više od $1,300,000 u gotovini s čime su kupovani predmeti za hitnu pomoć te podmirivani troškovi odpreme. Fond humanitarne pomoći i dalje djeluje kao dio bratske potpore i fraternalističkih programa.
Uz Humanitarni fond HBZ je u suradnji i dogovoru sa Dora zakladom iz Zagreba, u Starom kraju financijski pomagala i ratnu siročad. Kroz tu suradnju sa Dora zakladom Zajednica je prikupila više od $350,000 novčane pomoći i dodjelila djeci koja su izgubila roditelja ili roditelje tijekom rata za samostalnost.
UDRUŽIVANJA
CFU Headquarters in the 1970’s
Današnja Hrvatska bratska zajednica postala je ovo što je, kroz nekoliko udruživanja, a prvo i najvažnije je bilo 1924. kad se je na izvanrednoj konvenciji potpisao ugovor o udruživanju između Hrvatske narodne zajednice, Hrvatske zajednice Illinois iz Chicaga, Illinois, Hrvatsko narodno potporno društvo sv. Josip iz Kansas Citya i Mlada hrvatska zajednica iz Whitinga, iz Indijane. Prva konvencija udruženih društava održana je od 3. svibnja do 22. svibnja 1926. g. i spada u jednu od najdužih.
Od tada, Hrvatksa bratska zajednica je postala doista pravo prihvatilište za doseljenike i razna fraternalistička društva. Naravno HBZ je imala koristi od udruživanja uključujući i spajanje sa Slavonic hrvatskom zajednicom, iz Calumet, MI 1939., Slogom Fraternal Life Insurance Society, Milwaukee, WI u 1994., Kanadskom podružnicom od Nacionalne bratske zajednice za gluho-njeme u 1994., Zivena beneficijska zajednica iz Ligonier, PA u 1995., Ukrajinskim narodnim potpornim udruženjima Amerike u 2000., Union League of Romanian Societies of America u 2000., i Hrvatskom katoličkom zajednicom iz Amerike i Kanade u 2006. g.
PROGRAMI ZA ČLANSTVO
Da bi se članovi potpuno uključili u djelatnosti koje čuvaju hrvatsku kulturnu baštinu i razvijaju fraternalistički pokret, HBZ je kroz svoju povijest, uspostavila nekoliko programa u kojima članovi mogu sudjelovati. Privlačni, koji ispunjavaju interese članstva su:
ŠKOLARINSKA ZAKLADA HBZ
Prepoznavajući važnost u motiviranju i potpori mladih studenata koji teže višoj naobrazbi HBZ je osnovala Fond školarinske zaklade (the CFU Scholarship Foundation Inc.) 1958. Školarinska zaklada utemeljena je na samoodržavajućoj osnovi i financira se kroz kreaciju darovinskih i osobnih ulaganja. Sa zakladom upravlja zasebni direktorski kolegij. Do sada je iz zaklade dodjeljeno 10,500 stipendije u iznosu od $6,000,000 studentima na višim školama i sveučilištima.
SPORTSKI PROGRAMI
HBZ je bila jedna od prvih etničkih bratskih ustanova koja je pokrenula sportske programe za svoje članove. Ovi programi su uspostavljeni još koncem 1920ih godina i do danas se uspješno održavaju. Natjecanja se održavaju na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini a, uključuju skijanje, košarku, golf i kuglanje.
KULTURNE AKTIVNOSTI
Omladinska kulturna federacija HBZ osnovana je 1967. g. sa zadatkom njegovanja i čuvanja hrvatskog narodnog folklora i tamburaške glazbe u podmlatku svojih članova. Godišnji festival mladeži, okuplja oko 30ak kulturno-umjetničkih društava i održava se diljem Sjedinjenih Država, Kanade i Hrvatske, i to svake godine na drugom mjestu. Da bi se udovoljilo članstvu, nakon navršene 21. godine života, kad više nemogu sudjelovati na omladinskom festivalu, HBZ je uspostavila Odrasli TamFest 1987. Kao i mladež sa nastupom na Omladinskom tamburaškom festivalu, odrasli zborovi isto nastupaju u raznim mjestima diljem spomenutih zemalja. Od početka do danas broj odraslih zbrova premašio je broj 30.
HRVATSKI DOMOVI
Diljem Sjedinjenih Država i Kanade imamo veliki broj hrvatskih domova ili centara većinski u vlasništvu odsjeka HBZ u kojima se održavaju sastajanja i članske aktivnosti. Naši članovi aktivno su uključeni i u hrvatske crkve koje djeluju u hrvatskim naseobinama.
HRVATSKI RADIO PROGRAMI
Hrvatski radio programi naših odsjeka i ujedinjenih odsjeka Zajednice mogu se čuti svake subote i nedjelje diljem Sjedinjenih Država i Kanade. Osim emitiranja lijepe hrvatske glazbe ovi programi služe kao izvor vijesti o dolazećim događajima i drugim stvarima od značajnog interesa za hrvatski narod.
New CFU Headquarters
Dok se ponosimo sa aktivnostima u polju kulture, naš glavni razlog postojanja, od samog početka Zajednice, je svemoguća zaštita našeg članstva. I u našem drugom stoljeću fraternalističkog djelovanja mi odlučno nastavljamo nuditi najkompletnije programe i suvremene pakete usluga da bi zadovoljili financijske potrebe naših članova. Ovo uključuje i aniutetska/IRA ulaganja od 1970. te druge podobnosti kroz promidžbene programe.
Hrvatska bratska zajednica u Americi dokazala je da je istinski fraternalistička organizacija utemeljena na programima milostivosti i humanitarne naravi. Zajednica jasno pokazuje da i nakon više od 100 godina njeno članstvo je svjesno svojih korijena i da je dio hrvatskog naroda. Osnovana sa ovom vjerom i principima, Hrvatska bratska zajednica u Americi, može gledati sa optimizmom u budućnost nadajući se i drugom stoljeću uspješnog rada.